preskoči na sadržaj

Osnovna škola Franje Serta Bednja

Login
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 10. 2014.

Ukupno: 203787
Ovaj mjesec: 1518
Ovaj tjedan: 260
Danas: 18
Projekt energetske obnove školske zgrade

     Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

                              

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Izlet u Nacionalni park Brijuni
Autor: Berislav Njegovec, 8. 6. 2016.

Dana 6.lipnja 2016.g. učenici petih, šestih, sedmog i osmih razreda iz  matične i područne škole  prisustvovali su jednodnevnom izletu u Nacionalni park  Brijuni.

Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.

Dolaskom u Fažanu učenici su slobodno vrijeme iskoristili za kupanje i druge aktivnosti prema vlastitoj želji. Dolaskom u NP Brijuni uslijedilo je razgledavanje nacionalnog parka turističkim vlakićem i pješice u pratnji stručnog lokalnog vodiča: mala gotička crkva Sv. Germana iz 15.st, brijunski mediteranski vrt, arheološki lokaliteti, zaljev Verige s ostacima rimske vile rusticae iz I. st.n.e.  kao i safari park u kojem u skladnoj zajednici žive zebre, somalijske ovce, indijska goveda, jednogrba deva, ljame i slon. 


Tijekom razgledavanja učenici su naučili mnogo o prošlosti otočja te znamenitim osobama koje su ostavile traga i utjecale na današnji izgled otočja.  Najznačajniji od njih bio je Paul Kupelwieser, (1843.-1919.), austrijski industrijalac i stručnjak za čelik koji je 1893. kupio malarične Brijune i preobrazio ih u mondeno ljetovalište i lječilište. Dvadesetak godina kasnije u luci je niknulo hotelsko naselje s pet hotela i bazen s grijanom morskom vodom te svi popratni sadržaji. Provedena je asanacija, uređeni su parkovi i šume, arheološki lokaliteti, zoološki vrt i farma nojeva. Naravno, tu treba spomenuti i  Alojza Čufara  (Zuffar), (1852.-1907.) - šumarskog stručnjaka koji je zaslužan za krajobrazno uređenje otoka: krčenje makije i sadnju šuma (deseci tisuća stabala), čišćenje livada i kamenoloma od otpadnog kamenja koje je iskorišteno za gradnju brojnih cesta i puteva (50 km) te uređenje kamenoloma koji su pretvoreni su u šetališta ugodna u svako doba godine. I na kraju Roberta Kocha (1843.-1910.) - liječnika, znanstvenika i bakteriologa, otkrivača uzročnika tuberkuloze i kolere, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. godine.
Oslobođenje otoka od malarije bilo je za Paula Kupelwiesera iznimno važno. Koch je uskoro poslao svoje suradnike, a i osobno je u dva navrata 1900/1901. godine posjetio otok te ustanovio da je uzročnik malarije anopheles, komarac šarenih krila.
U jednom od kamenoloma 1908. godine podignut mu je spomenik.

Od ostalih zanimljivosti učenici su razgledali izložbu fotografija Josip Broz Tito na Brionima, otvorenu  1984. godine, kojom je oslikana  djelatnost predsjednika Jugoslavije na otoku od njegova prvog dolaska 20. lipnja 1947. godine do posljednjeg dana boravka 29. kolovoza 1979. godine  kada je s brijunskog mola krenuo na šesti summit nesvrstanih u Havanu.

Učenici su razgledali i prirodoslovnu zbirku. Naime, tijekom svoje dugogodišnje političke aktivnosti Josip Broz je na poklon dobivao mnogobrojne darove. Između uobičajenih protokolarnih poklona bile su i životinje, preparirane ili žive. Dio životinja koje su nekoć stigle u brijunski ZOO vrt odnosno safari park, ili pak prinove tih životinja rođene na Brijunima, po uginuću su preparirane. Tako je nastala poveća zbirka koja je od 1986. godine uređena i izložena. Dermoplastični preparati smješteni su u diorame u kojima je oslikanom pozadinom i biljem dočarano njihovo prirodno obitavalište. Gotovo 200 preparata razmješteno je u 19 diorama, od kojih 7 predstavlja afričku, 4 azijsku, po 1 australijsku i južnoameričku faunu, dok je u preostalima europska, s posebnim naglaskom na brijunsku faunu koju je tijekom upoznavanja otoka u sklopu izletničkog programa moguće tek djelimice upoznati.

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju